Međunarodna znanstveno-umjetnička konferencija
Nova promišljanja o djetinjstvu IV
Prema transdisciplinarnom pristupu
Zadar, 28.-30.5. 2026.
Četvrtom međunarodnom znanstveno-umjetničkom konferencijom Rethinking Childhood IV želja nam je istaknuti interdisciplinarni karakter studija za učitelje i odgojitelje kao osobitosti od koje polazimo u našim promišljanjima o djetinjstvu te potaknuti propitivanje mogućnosti povezivanja različitih područja temā vezanih uz djetinjstvo. Stoga smo u naslovu nadolazeće konferencije istaknuli transdisciplinarni pristup koji svojom uključivošću odlazi korak dalje od interdisciplinarnoga, potičući ne samo povezivanje, nego i prožimanje različitih područja znanosti, kao i ispreplitanje znanosti i umjetnosti. Transdisciplinarni pristup značajan je još po tome što je sklon participativnim praksama, a što bi značilo da u takvim istraživanjima mogu sudjelovati i ostali zainteresirani iz šire zajednice, uključujući djecu, a čiji je aktivni doprinos u studijima djetinjstva već prepoznat u okviru tzv. child-focused research.
Opisana težnja za sveobuhvatnim djelovanjem puna je izazova, ali nije proizašla iz hira. Štoviše, u skladu je s često izgovorenim stavovima da je složene probleme suvremenog svijeta nužno rješavati zajednički. Usmjeri li se pažnja na razdoblje djetinjstva i njegove teme, do izražaja dolaze mnoga otvorena pitanja koja redovito prizivaju široke rasprave, temeljna pitanja poput djetetove slobode i sigurnosti samo su neka od njih.
Interdisciplinarnost i transdisciplinarnost najčešće se vežu za suradnički način rada, ali se mogu osjetiti i u istraživanjima pojedinaca koji u svojim promišljanjima često odlaze na granice vlastitih disciplina suočavajući se s fragilnim, nezaštićenim međuprostorima u kojima su greške doduše češće, ali i mogućnosti artikulacije nekih novih perspektiva. Tijekom povijesti na taj se način dolazilo do mnogo uzbudljivih otkrića, a hrabri iskorak vrednuje se i danas. Najprimjetniji je možda u kreativnosti, imperativu ugrađenom u svim strategijama budućnosti, a do koje se ne dolazi uhodanim putovima.
Kada se interdisciplinarni i transdisciplinarni pristupi sagledavaju iz pozicija škole i vrtića, u sebi snažno reflektiraju ono što se od svakog suvremenog učitelja i odgojitelja očekuje; da djetetu u svom svakodnevnom poslu pristupa holistički i da pritom djeluje što više integrirano, povezujući funkcionalno i skladno ciljeve te ishode iz različitih područja. Taj je oblik sudjelovanja itekako izazovan, ne samo zato što podrazumijeva kontinuirani osobni razvoj, stalnu suradnju i razmišljanje u relacijama, nego i stoga što ga u praksi često treba miriti s nekim drugim, naoko posve drugačijim odgojno-obrazovnim zahtjevima poput izražene potrebe za standardizacijom.
Stoga, interdisciplinarni i transdisciplinarni pristupi, kako se ovdje i na drugim mjestima opisuju, nisu imuni na kritike. To se osobito odnosi na transdisciplinarnost koja po svojoj prirodi izmiče jasnijim definicijama, što je razumljivo jer se čini da je još uvijek više poziva na inkluzivno djelovanje, nego što je istraživanja provedenih na taj način, a što je još jedan poticaj za raspravu u okviru tema vezanih za djetinjstvo.
Polazeći od navedenoga predlažemo moguće teme istraživanja:
• participativne prakse u istraživanjima vezanima za djetinjstvo (citizen science, community art, child-focused research…);
• djetinjstvo u fokusu širokih rasprava (pitanja slobode i sreće, sigurnosti i rizika, migracija i kulturoloških razlika, digitalizacije i privatnosti, kretanja i zdravlja…);
• interdisciplinarna i transdisciplinarna istraživanja dječje književnosti i kulture (studiji djetinjstva (childhood studies), dobni studiji (age studies), adaptacijski studiji (adaptation studies);
• integracija u odgoju i obrazovanju (arts integration, artscience, integracija područja STEM-a, STEAM, integracija međupredmetnih tema, integriranje pokreta u odgojno-obrazovnu svakodnevicu…);
• suradnja među djecom (kao odgojno-obrazovni oblik rada, ali i kao tema u književnosti, filmu…);
• teme vezane za djetinjstvo i transmedijalnost (književnost, kazalište, film, videoigre, transmedijski storytelling…);
• interdisciplinarnost i transdisciplinarnost u svjetlu standardizacije u odgoju i obrazovanju;
• interdisciplinarnost i transdisciplinarnost – iskustva alternativnih pedagogija
• značenje medija u transdisciplinarnom pristupu učenju
Umjetnički program konferencije – radionice i izložba
Na sudjelovanje u oblikovanju radioničkog programa konferencije pozivaju se umjetnici različitih umjetničkih polja koji djeluju na visokoškolskim ustanovama. Potiče ih se na osmišljavanje radionica usmjerenih na oživljavanje interdisciplinarnog i/ili transdisciplinarnog pristupa u praksi.
Na međunarodnu umjetničku izložbu, koja se planira održati u okviru nadolazeće konferencije, pozivaju se vizualni umjetnici koji djeluju na visokoškolskim ustanovama. Potiče ih se da se na svoj umjetnički način nadovežu na neke od poticaja navedenih u pozivu nadolazeće konferencije.
Službeni jezici konferencije su hrvatski, slovenski i engleski jezik.
| Programski odbor | Organizacijski odbor | |
| izv. prof. dr. art. Marina Đira, predsjednica Programskog odbora | doc. dr. sc. Marijana Miočić, predsjednica Organizacijskog odbora |