{"id":123,"date":"2021-02-05T08:56:45","date_gmt":"2021-02-05T08:56:45","guid":{"rendered":"http:\/\/conference.unizd.hr\/dani-sas-7\/?page_id=123"},"modified":"2021-04-08T05:55:39","modified_gmt":"2021-04-08T05:55:39","slug":"teme-plenarnih-izlaganja","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/conference.unizd.hr\/dani-sas-7\/teme-plenarnih-izlaganja\/","title":{"rendered":"Teme i sa\u017eeci plenarnih izlaganja"},"content":{"rendered":"<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Prof. dr. sc. Dinka \u010corkalo Biru\u0161ki<\/strong><br \/>\n<strong>Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Izazovi obrazovanja u vi\u0161eetni\u010dkim zajednicama: nau\u010dene lekcije i budu\u0107i izazovi<\/strong><\/p>\n<p>Vi\u0161eetni\u010dnost je obilje\u017eje zajednica u ve\u0107ini suvremenih dru\u0161tava pa je klju\u010dan izazov sustava javnog obrazovanja osigurati prijenos ne samo ve\u0107inskih vrijednosti i kulturnih obrazaca nego jednaku mogu\u0107nost osigurati i za manjinske skupine. Pri tome se izazov ne odnosi samo na zadovoljavanje obrazovnih potreba nego i na o\u010duvanje identitetskih potreba i interesa djece i njihovih roditelja. Razli\u010dite zemlje, me\u0111utim, razli\u010dito odgovaraju na ove izazove te preta\u010du u javne politike, pa i one obrazovne, razli\u010dite strategije upravljanja (etni\u010dkim) razli\u010ditostima. U odgovoru na izazov obrazovanja u vi\u0161eetni\u010dkim zajednicama zagovaram interkulturnu perspektivu i stajali\u0161te prema kojem \u0161kola mo\u017ee ostvariti svoju obrazovnu i svoju odgojno-identitetsku funkciju ako se ostvarenje tih funkcija promatra sa stajali\u0161ta ostvarenja djetetovih potreba i prava. Stoga obrazovanje i \u0161kola, poglavito kada je rije\u010d o djeci pripadnicima manjina, treba omogu\u0107iti realizaciju dva temeljna dje\u010dja prava: pravo na obrazovanje (i) na materinskom jeziku te o\u010duvanje vlastita kulturnog identiteta, ali i pravo na odrastanje u integriranoj sredini, odnosno mogu\u0107nost integriranja kulturnih vrednota naroda podrijetla i zemlje u kojoj dijete \u017eivi. Pod tim vidom u predavanju \u0107e se detaljnije govoriti o istra\u017eivanjima uloge \u0161kole u socijalnointegracijskim procesima djece i mladih u raznolikim vi\u0161eetni\u010dkim zajednicama u Hrvatskoj, koje autorica sa svojim timom provodi posljednjih dvadesetak godina. Rezultati ovih istra\u017eivanja u razli\u010ditim ve\u0107insko-manjinskim kontekstima i na razli\u010ditim uzorcima pokazuju kako upravo \u0161kola mo\u017ee biti (prirodan) prostor socijalne integracije djece, ali i to da integracijska uloga \u0161kole kod nas nije dovoljno prepoznata, posebno ne u zajednicama koje se jo\u0161 uvijek oporavljaju od posljedica Domovinskog rata. U predavanju \u0107e se iznijeti i na rezultatima utemeljene preporuke o tome kako \u0161kola mo\u017ee bolje i u\u010dinkovitije odgovoriti na obrazovne, identitetske i integracijske potrebe djece i mladih, pripadnika i manjina i ve\u0107ine, u vi\u0161eetni\u010dkim zajednicama.<br \/>\nKlju\u010dne rije\u010di: obrazovanje, \u0161kola, identitet, obrazovanje pripadnika manjina, integracija<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Professor Dinka \u010corkalo Biru\u0161ki, PhD<\/strong><br \/>\n<strong>Department of Psychology, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb<\/strong><br \/>\n<strong>Educational challenges in multi-ethnic communities: lessons learned and future challenges<\/strong><br \/>\nKeynote lecture summary<br \/>\nAs most communities in contemporary societies are multi-ethnic, the key challenge for public education systems is to not only ensure the transfer of majority values and cultural paradigms, but also to provide minority groups with the same opportunity. This includes meeting educational needs, as well as preserving the identity needs and interests of both children and their parents. However, different countries respond differently to these challenges and translate various strategies for managing (ethnic) differences into their public policies, including education policies. In response to the challenge of education in multi-ethnic communities, I propose an intercultural perspective and the view that schools can fulfil both their educational and identity-preserving roles if these are viewed from the perspective of fulfilling children\u2019s needs and rights. Therefore, education and schools, especially when it comes to minority children, should enable children to fulfil two fundamental rights: the right to education (also) in their mother tongue and the preservation of their own cultural identity, as well as the right to grow up in an integrated environment and an opportunity to integrate the values of the child&#8217;s ethnic culture and the cultural values of the country in which the child lives. In that sense, the lecture will give a more detailed account of the research conducted by the author and her team over the last two decades on the role of school in social integration processes of children and young people in various multi-ethnic communities in Croatia. The results of this research in different majority-minority contexts and on different samples show that the school can serve as a (natural) space for the social integration of children, but also that the integrating role of the school is not sufficiently recognized in Croatia, especially not in communities still recovering from the consequences of the Homeland War. The lecture will also present evidence-based recommendations on how the school can more efficiently respond to the educational, identity and integration needs of children and young people, both minority and majority members, in multi-ethnic communities.<br \/>\nKeywords: education, school, identity, minority education, integration<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Prof. dr. sc. Borna Fuerst-Bjeli\u0161<\/strong><br \/>\n<strong>Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu<\/strong><br \/>\n<strong>Prirodoslovno-matemati\u010dki fakultet<\/strong><br \/>\n<strong>Geografski odsjek<\/strong><br \/>\n<strong>Maruli\u0107ev trg 19<\/strong><br \/>\n<strong>Zagreb<\/strong><br \/>\n<strong>bornafb@geog.pmf.unizg.hr<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Regionalni identiteti kao ba\u0161tina<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kao naslje\u0111e koje nosimo iz na\u0161e bli\u017ee ili dalje pro\u0161losti regionalni identiteti dio su na\u0161e ukupne ba\u0161tine, kao svakog pojedinca, naroda ili dr\u017eave. Ba\u0161tina se najkra\u0107e definira kao naslije\u0111eno materijalno ili nematerijalno dobro. Regionalni identiteti, kao prostorni identiteti, rezultanta su na\u0161e povijesne interakcije s prostorom, zajedni\u010dkog na\u010dina \u017eivota i organizacije u tom prostoru, posebnih odnosa s okoli\u0161em i drugim zajednicama s kojima \u017eivimo i stvaramo slo\u017eene odnose, koji su specifi\u010dni, nama jedinstveni i razli\u010diti od drugih. Svjesnost o jedinstvenosti i razli\u010ditosti tijekom dugovremena procesa teritorijalizacije oblikuje prostorne (regionalne) koncepte i identitete. One kojima se (samo)identificiramo. Prostorni identitet jedan je od vi\u0161e komponenata na\u0161eg slo\u017eenog identiteta. Prikazat \u0107e se primjeri razli\u010ditih kontinuiteta regionalnih pojmova, kako prostornih tako i horonimskih kontinuiteta, kao i detaljnija analiza pojedinih regionalnih pojmova\/identiteta u hrvatskom povijesnom pograni\u010dnom podru\u010dju na temelju istra\u017eivanja toponimijskog i simboli\u010dnog sadr\u017eaja povijesnih karata. Primjeri se konkretno odnose na povijesne regije Morlakiju, Malu Vla\u0161ku i Tursku Hrvatsku, koje su postojale kao regionalni koncepti i identiteti u odre\u0111enom povijesnom i sociokulturnom \u201etrenutku\u201c koji ih je stvorio, a s vremenom su pro\u0161le razli\u010dite procese disolucije i translacije.<br \/>\nKlju\u010dne rije\u010di: ba\u0161tina, regija, regionalni identitet, povijesne karte, pograni\u010dno podru\u010dje.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Regional identities as heritage<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">As a legacy we carry from our recent or distant past, regional identities are part of our overall heritage, for any individual, nation or state. Heritage is most briefly defined as an inherited tangible or intangible good. Regional identities, as spatial identities, are the result of our historical interaction with space, the common lifestyle and organization, special interactions with the environment and other communities with which we live and create complex relationships that are specific, unique to us and different from others. Awareness of uniqueness and diversity through a long-term process of territorialization shapes spatial (regional) concepts and identities. The ones we (self)identify with. Spatial identity is one of several components of our complex identity. Examples of different continuities of regional concepts, both spatial and horonymic, as well as a more detailed analysis of particular regional concepts\/identities in the Croatian historical borderlands, based on the research of toponymic and symbolic content of historical maps, will be presented. Examples relate specifically to the historical regions of Morlachia, Wallachia Minor and Turkish Croatia, which existed as regional concepts and identities at a certain historical and socio-cultural &#8220;moment&#8221; that created them, and over time went through various processes of dissolution and translation.<strong><br \/>\nKeywords: heritage, region, regional identity, historical maps, border area<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&nbsp; Prof. dr. sc. Dinka \u010corkalo Biru\u0161ki Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu Izazovi obrazovanja u vi\u0161eetni\u010dkim zajednicama:&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","template":"","meta":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/conference.unizd.hr\/dani-sas-7\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/123"}],"collection":[{"href":"https:\/\/conference.unizd.hr\/dani-sas-7\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/conference.unizd.hr\/dani-sas-7\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/conference.unizd.hr\/dani-sas-7\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/conference.unizd.hr\/dani-sas-7\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=123"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/conference.unizd.hr\/dani-sas-7\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/123\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":134,"href":"https:\/\/conference.unizd.hr\/dani-sas-7\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/123\/revisions\/134"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/conference.unizd.hr\/dani-sas-7\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=123"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}