{"id":238,"date":"2023-01-26T14:18:38","date_gmt":"2023-01-26T13:18:38","guid":{"rendered":"http:\/\/conference.unizd.hr\/dani-sas-8\/?page_id=238"},"modified":"2023-05-12T13:46:28","modified_gmt":"2023-05-12T11:46:28","slug":"izv-prof-dr-sc-ante-bralic","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/conference.unizd.hr\/dani-sas-8\/izv-prof-dr-sc-ante-bralic\/","title":{"rendered":"prof. dr. sc. Ante Brali\u0107"},"content":{"rendered":"

\u00a0Pozvani predava\u010di<\/span> <\/strong><\/h2>\n
\n
\n
prof. dr. sc. Ante Brali\u0107<\/h6>\n

mail : \u00a0 abralic@unizd.hr<\/a>
\nOdjel za povijest
\nSveu\u010dili\u0161te u Zadru<\/p>\n

Ante Brali\u0107 ro\u0111en je 26. lipnja 1973. u Zadru. Osnovnu \u0161kolu zavr\u0161io je u Bibinjama, a srednju \u0161kolu u Zadru gdje je stekao zvanje kemijskog tehni\u010dara. Na Filozofskom fakultetu u Zadru upisao je u akademskoj godini 1991.\/1992. dvopredmetni studij povijesti i filozofije koji je zavr\u0161io diplomiranjem 26. velja\u010de 1996. s temom Nikola Pa\u0161i\u0107 i politika ujedinjenja tijekom Prvog svjetskog rata. U akademskoj godini 1993.\/1994. upisao je kao tre\u0107i predmet studij latinskog jezika i rimske knji\u017eevnosti. Poslijediplomski studij iz hrvatske povijesti novog vijeka upisao je 10. travnja 1997. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Za magistarski rad uzeo je temu Zadarsko novinstvo uo\u010di Prvog svjetskog rata, te je magistrirao pod mentorstvom akademika Nik\u0161e Stan\u010di\u0107a 23. srpnja 2002. Pod mentorstvom prof. dr. sc. Josipa Vrande\u010di\u0107a i naslovom doktorata Zadar u doba Prvoga svjetskog rata kojeg je obranio 20. velja\u010de 2006. godina na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru.<\/p>\n

Nakon diplomiranja zaposlio se kao odgajatelj u Srednjo\u0161kolskom \u0111a\u010dkom domu u Zadru, a od 1. o\u017eujka 1997. radio je kao znanstveni novak na projektu Dalmacija izme\u0111u 1912-1920. glavnog istra\u017eiva\u010da prof. dr. sc. Tereze Ganze-Aras. Od 21. svibnja 2001. radio je na znanstvenom projektu Standardi za hrvatsku povijest kojem je glavni istra\u017eiva\u010d bio prof. dr. sc. Ivo Rendi\u0107-Mio\u010devi\u0107, zatim na projektu Strukturiranje standarda za u\u010denje hrvatske povijesti u srednjim \u0161kolama kod istog glavnog istra\u017eiva\u010da. Nakon toga, od 2005. do 2012. sudjelovao je na znanstvenom projektu Dalmacija i be\u010dke sredi\u0161nje institucije u 19. stolje\u0107u, glavnog istra\u017eiva\u010da prof. dr. sc. Marka Trogrli\u0107a. Od 2015. do 2019. bio je voditelj istra\u017eiva\u010dkog projekta \u201eRaspad Habsbur\u0161ke Monarhije i transformacije na isto\u010dnojadranskom prostoru (1917.-1923.)\u201c financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.<\/p>\n

Krajem 2006. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta na Odjelu za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru. U znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora izabran je 2012. godine. U zvanje znanstvenog savjetnika izabran je 20. prosinca 2022., a u tijeku je postupak izbora u zvanje redovitog profesora. Od 1. listopada 2009. godine obna\u0161ao je du\u017enost v. d. zamjenika pro\u010delnika Odjela za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, a od 1. listopada 2010. do 30. rujna 2014. du\u017enost zamjenika pro\u010delnika Odjela u dva mandata.
\nOd 1. listopada 2020. voditelj je poslijediplomskog doktorskog studija \u201eJadran \u2013 poveznica me\u0111u kontinentima\u201c, a od 1. listopada 2021. predstavnik je Odjela za povijest u Senatu Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru.<\/p>\n

Objavio je dvije knjige, 15 znanstvenih radova a1 razine i 27 znanstvenih radova a2 razine.
\nPoha\u0111ao je Medijavisti\u010dku radionicu Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku u listopadu 1997. Talijanski jezik usavr\u0161avao je tijekom ljeta 2001. u \u0161koli \u201cDante Alighieri\u201d u Firenzi. Dobio je tromjese\u010dnu \u201cErnst Mach\u201d stipendiju austrijske savezne vlade (1. velja\u010de 2004. – 30. travnja 2004.).<\/p>\n<\/div>\n

\n

\n

\u0160to je danas nama Ante Star\u010devi\u0107? Razvoj mita i njegova (mogu\u0107a) dekonstrukcija<\/strong><\/p>\n

Ante Star\u010devi\u0107 ve\u0107 je za \u017eivota postao simbol i mitska figura hrvatske politi\u010dke scene. Vi\u0161e je razloga za to: od njegove spremnosti na \u017ertvovanje za politi\u010dke ideale \u0161to uklju\u010duje i asketski \u017eivot, jasno\u0107a politi\u010dke ideje i dosljednost u njenu provo\u0111enju. Star\u010devi\u0107 je ve\u0107 za \u017eivota dobio nadimak Otac Domovine tj. poziciju patrijarha hrvatske politi\u010dke misli. Kako ni nakon njegove smrti 1896. pitanje samostalne hrvatske dr\u017eave nije bilo rije\u0161eno, a upravo je ta ideja predstavljala sr\u017e njegove politi\u010dke misli, njegova simbolika je bila i dalje iznimno aktualna na politi\u010dkom boji\u0161tu. Njega su kao uzor uzimali, u politi\u010dkoj praksi, potpuno razli\u010diti politi\u010dki akteri od integralnog jugoslavenstva do usta\u0161tva. Ante Star\u010devi\u0107 pripada naju\u017eem panteonu hrvatskih \u201eo\u010deva utemeljitelja\u201c. U izlaganju \u0107e se kroz odabrane primjere pokazati kakva je bila njegova recepcija u razli\u010ditim povijesnim okolnostima i poku\u0161ati razjasniti za\u0161to svi aspekti politi\u010dkog djelovanja Ante Star\u010devi\u0107a nisu imali blagotvoran utjecaj na razvoj politi\u010dke prakse. U prvom redu se misli na njegovu rezerviranost prema svakodnevnoj politi\u010dkoj praksi i odbijanje preuzimanja \u201enovih\u201c oblika politi\u010dke borbe. Kao suprotnost njemu uzet \u0107e se politi\u010dka praksa Stjepana Radi\u0107a i Franje Tu\u0111mana, dvojice hrvatskih politi\u010dara koji su se pozivali na Star\u010devi\u0107evu politi\u010dku ba\u0161tinu.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di: Ante Star\u010devi\u0107, otac domovine, mit, politi\u010dka praksa, naslje\u0111e<\/p>\n

What is Ante Star\u010devi\u0107 to us Today? Development of Myth and its (possible) Deconstruction<\/strong><\/p>\n

Ante Star\u010devi\u0107, during his lifetime, already became a symbol and mythical figure of the Croatian political scene. There are several reasons for this: his willingness to sacrifice for political ideals, which include an ascetic life, the clarity of the political idea and consistency in its implementation. Star\u010devi\u0107 already received the nickname Old Man (\u201cStari\u201d) during his lifetime, i.e. the position of the patriarch of Croatian political thought. Even after his death in 1896, the question of an independent Croatian state was not resolved, and it was this idea that represented the core of his political thought, his symbolism was still extremely relevant on the political battlefield. In political practice, he was taken as a role model by completely different political actors, from integral Yugoslavianism to the Ustastvo. Ante Star\u010devi\u0107 belongs to the highest level of a pantheon of Croatian “founding fathers”. The presentation will show, through selected examples, how he was received in different historical circumstances and will clarify why all aspects of Ante Star\u010devi\u0107’s political activity did not have a beneficial impact on the development of political practice. In the first place, we mean his reservation towards everyday political practice and his refusal to take on “new” forms of political struggle. The political practice of Stjepan Radi\u0107 and Franjo Tu\u0111man, two Croatian politicians who referred to Star\u010devi\u0107’s political heritage, will be taken as a contrast to him.<\/p>\n

Key words:\u00a0 Ante Star\u010devi\u0107, founding father, myth, political practice, heritage<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u00a0Pozvani predava\u010di prof. dr. sc. Ante Brali\u0107 mail : \u00a0 abralic@unizd.hr Odjel za povijest Sveu\u010dili\u0161te u Zadru Ante Brali\u0107 ro\u0111en je 26. lipnja 1973. u Zadru. Osnovnu \u0161kolu zavr\u0161io je u Bibinjama, a srednju \u0161kolu u Zadru gdje je stekao zvanje kemijskog tehni\u010dara. Na Filozofskom fakultetu u Zadru upisao je u akademskoj godini 1991.\/1992. dvopredmetni … <\/p>\n

Continue reading “prof. dr. sc. Ante Brali\u0107”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/conference.unizd.hr\/dani-sas-8\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/238"}],"collection":[{"href":"https:\/\/conference.unizd.hr\/dani-sas-8\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/conference.unizd.hr\/dani-sas-8\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/conference.unizd.hr\/dani-sas-8\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/conference.unizd.hr\/dani-sas-8\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=238"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/conference.unizd.hr\/dani-sas-8\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/238\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":282,"href":"https:\/\/conference.unizd.hr\/dani-sas-8\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/238\/revisions\/282"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/conference.unizd.hr\/dani-sas-8\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=238"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}