{"id":240,"date":"2023-01-26T14:18:48","date_gmt":"2023-01-26T13:18:48","guid":{"rendered":"http:\/\/conference.unizd.hr\/dani-sas-8\/?page_id=240"},"modified":"2023-05-12T13:47:43","modified_gmt":"2023-05-12T11:47:43","slug":"dr-sc-stjepan-blazetin","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/conference.unizd.hr\/dani-sas-8\/dr-sc-stjepan-blazetin\/","title":{"rendered":"dr. sc. Stjepan Bla\u017eetin"},"content":{"rendered":"<h6 style=\"text-align: left;\">dr. sc. Stjepan Bla\u017eetin<\/h6>\n<p><a href=\"mailto:blazsetin.istvan@pte.hu\">blazsetin.istvan@pte.hu<\/a><br \/>\nSveu\u010dili\u0161te u Pe\u010duhu<br \/>\nFilozofski fakultet<br \/>\nInstitut za slavistiku<br \/>\nKatedra za hrvatski jezik i knji\u017eevnost<br \/>\nZnanstveni zavod Hrvata u Ma\u0111arskoj (Pe\u010duh)<br \/>\n<strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Stjepan Bla\u017eetin (prema slu\u017ebenim dokumentima Istv\u00e1n Blazsetin) ro\u0111en je 7. sije\u010dnja 1963. godine u Nagykanizsi, u Ma\u0111arskoj. Maturirao je u Hrvatskosrpskoj gimnaziji u Budimpe\u0161ti a jugoslavistiku zavr\u0161io 1988. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je 1996. magistrirao. Doktorsku je radnju pod naslovom <em>Strukture moderniteta u korpusu hrvatskoga pjesni\u0161tva u Ma\u0111arskoj<\/em> obranio 2013. godine na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Od 1988. radi, a trenutno je i na \u010delu Katedre za hrvatski jezik i knji\u017eevnost Instituta za slavistuku Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Pe\u010duhu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Od 2010. ravnatelj je prve samostalne znanstvene ustanove Hrvata u Ma\u0111arskoj, Znanstvenoga zavoda Hrvata u Ma\u0111arskoj.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Sudjelovao na brojnim me\u0111unarodnim znanstvenim skupovima, \u010dlan je uredni\u0161tava \u010dasopisa (<em>MemorabiLika, Napredak,<\/em> <em>Magistra Iadertina, Anafora<\/em> itd.), objavio niz knjiga, \u010dlanaka, studija i radova, izme\u0111u ostaloga knji\u017eevno-povijesni pregled <em>Knji\u017eevnost Hrvata u Ma\u0111arskoj od 1918. do danas<\/em>, 1998; antologiju hrvatske poezije u Ma\u0111arskoj <em>Rasuto biserje<\/em>, 2002; antologiju hrvatske dje\u010dje poezije u Ma\u0111arskoj <em>Sjajna igra<\/em> 2010; knjige pjesama <em>Generacijska antologija<\/em> 1991. i <em>Porcija besmisla<\/em> 2003; te prijevode Mikl\u00f3s Radn\u00f3ti: <em>Neskladnom vremenu usprkos<\/em>, 1997; Tvrtko Vuji\u0107: <em>Paklene pri\u010de<\/em>, 2001; P\u00e9ter Esterh\u00e1zy: <em>\u017dena<\/em>, 2003; P\u00e9ter Esterh\u00e1zy: <em>Pomo\u0107ni glagoli srca<\/em>, 2003.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u010clan je organizacijskih i programskih odbora brojnih znanstvenih i stru\u010dnih skupova, Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika, Matice hrvatske, Saveza Hrvata u Ma\u0111arskoj.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Podru\u010dje znanstvenog interesa: knji\u017eevnost i kultura Hrvata u Ma\u0111arskoj; hrvatsko-ma\u0111arske knji\u017eevne i kulturne veze; pitanja prevo\u0111enja.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n<p><strong>Manifestacija hrvatske nacionalne svijesti u knji\u017eevnosti Hrvata u Ma\u0111arskoj<\/strong><\/p>\n<p>Tijekom XIX. stolje\u0107a u srednjoeuropskom prostoru sve vi\u0161e dolaze do izra\u017eaja moderne koncepcije naroda te se zavr\u0161avaju nacionalno-integracijski procesi koji \u0107e zahvatiti i Hrvate. Raspadom Austro-Ugarske Monarhije i stvaranjem novih dr\u017eava na nekada\u0161njem njezinom teritoriju Kraljevina Ugarska odlazi u pro\u0161lost. Neki rubni dijelovi hrvatskog etni\u010dkog korpusa na\u0107i \u0107e se u okvirima posttrianonske Ma\u0111arske u manjinskoj situaciji. Kada su u dr\u017eavi u kojoj nacionalne manjine obitavaju politi\u010dke prilike relativno povoljne a odnosi prema njima uglavnom korektni, nacionalne su manjine i onda u ugro\u017eene. U takvoj situaciji knji\u017eevnik (autor) &#8211; pripadnik nacionalne manjine &#8211; sebe naj\u010de\u0161\u0107e zami\u0161lja u vode\u0107oj ulozi. Svojim knji\u017eevnim radom nastoji pridonijeti o\u010duvanju i ja\u010danju svoga jezika i kulture, izgra\u0111ivanju i u\u010dvr\u0161\u0107ivanju nacionalne svijesti pa se neizbje\u017eno pribli\u017eava prosvjetiteljskim koncepcijama knji\u017eevnosti. Pretpostavka je da \u0107e ovakva knji\u017eevna strategija nagla\u0161avati nacionalnu komponentu knji\u017eevnosti te da \u0107e knji\u017eevna djela nerijetko oda\u0161iljati nacionalno-identitetske poruke. Me\u0111utim, zbog specifi\u010dnih dru\u0161tveno-politi\u010dkih prilika u Ma\u0111arskoj i u njezinom okru\u017eenju, hrvatska se nacionalna svijest ne manifestira jednozna\u010dno u knji\u017eevnosti Hrvata u Ma\u0111arskoj. Izlaganje \u0107e se fokusirati na procese zbog kojih se mijenja odnos Hrvata u Ma\u0111arskoj prema vlastitom nacionalnom bi\u0107u te pokazati kako se te promjene manifestiraju u knji\u017eevnosti Hrvata u Ma\u0111arskoj.<\/p>\n<p>Klju\u010dne rije\u010di: nacionalna svijest, prosvjetiteljska koncepcija, Hrvati u Ma\u0111arskoj, Austro-Ugarska Monarhija<\/p>\n<p><strong>The Manifestation of Croatian National Consciousness in Croatian Literature in Hungary<\/strong><\/p>\n<p>During the XIX century in Central Europe, a modern notion and concept of nationality were becoming more and more significant, resulting in national integration processes that will, among other nations, affect Croats as well. With the disintegration of the Austro-Hungarian Monarchy and the creation of new states on its former territory, the Kingdom of Hungary, known from the Monarchy, ceases to exist. Some peripheral parts of the territory occupied by Croats become a part of post-Trianon Hungary, making the Croats living there a minority. Even when the political climate is relatively favourable for minorities, they are always endangered. In such a situation, a writer (author) &#8211; a member of a national minority &#8211; most often imagines himself in the role of a leader. With their literary work, they strive to contribute to the preservation and strengthening of their language and culture, as well as to the building and consolidation of national consciousness, hence their literary work inevitably resembles some aspects of Enlightenment literature. We could assume that this kind of literary work will emphasize and underline concepts of nationality and will often try to educate their recipients on the importance of their national identity. However, due to specific socio-political circumstances in Hungary and its neighbouring countries, Croatian national consciousness is not clearly and unanimously manifested in the literature of Croats in Hungary. The presentation will focus on the processes that are changing the attitude of Croats in Hungary towards their own national identity and show how these changes are manifested in the literature of Croats in Hungary.<\/p>\n<p>Key words: national consciousness, concepts of enlightenment, Croats in Hungary, Austro-Hungarian Monarchy<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<div id=\"simple-translate\" class=\"simple-translate-system-theme\"><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>dr. sc. Stjepan Bla\u017eetin blazsetin.istvan@pte.hu Sveu\u010dili\u0161te u Pe\u010duhu Filozofski fakultet Institut za slavistiku Katedra za hrvatski jezik i knji\u017eevnost Znanstveni zavod Hrvata u Ma\u0111arskoj (Pe\u010duh) \u00a0 Stjepan Bla\u017eetin (prema slu\u017ebenim dokumentima Istv\u00e1n Blazsetin) ro\u0111en je 7. sije\u010dnja 1963. godine u Nagykanizsi, u Ma\u0111arskoj. Maturirao je u Hrvatskosrpskoj gimnaziji u Budimpe\u0161ti a jugoslavistiku zavr\u0161io 1988. na &hellip; <\/p>\n<p class=\"link-more\"><a href=\"https:\/\/conference.unizd.hr\/dani-sas-8\/dr-sc-stjepan-blazetin\/\" class=\"more-link\">Continue reading<span class=\"screen-reader-text\"> &#8220;dr. sc. Stjepan Bla\u017eetin&#8221;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/conference.unizd.hr\/dani-sas-8\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/240"}],"collection":[{"href":"https:\/\/conference.unizd.hr\/dani-sas-8\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/conference.unizd.hr\/dani-sas-8\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/conference.unizd.hr\/dani-sas-8\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/conference.unizd.hr\/dani-sas-8\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=240"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/conference.unizd.hr\/dani-sas-8\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/240\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":283,"href":"https:\/\/conference.unizd.hr\/dani-sas-8\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/240\/revisions\/283"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/conference.unizd.hr\/dani-sas-8\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=240"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}