Odjel za nastavničke studije u Gospiću Sveučilišta u Zadru
u suradnji s
Institutom za kulturnu povijest Znanstveno-istraživačkoga centra Slovenske akademije znanosti i umjetnosti,
Poslijediplomskom školom ZRC SAZU
i
Fakultetom za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli
organizira
međunarodnu znanstvenu konferenciju u okviru
9. Dana Šime i Ante Starčevića
pod nazivom
Krajolik u obrazovanju i obrazovanje u krajoliku
22.– 23. svibnja 2026.
u Gospiću
Dr. Ante Starčevića 12
Podrazumijevajući zajedništvo svih sastavnica nekoga prostora onako kako ih opaža čovjek, krajolik je ne samo čest motiv u vizualnim umjetnostima, nego je i sadržajno veoma bogat umjetničko-interpretativni i znanstveno-istraživački koncept pogodan za različite interdisciplinarne pristupe. Od 19. stoljeća, kada ga kao znanstveni koncept u geografiju uvodi Alexander von Humboldt, do danas postao je predmetom istraživanja i drugih znanstvenih disciplina, od arheologije i povijesnih studija, preko ekologije i okolišnih studija, do krajobrazne arhitekture, urbanizma, ali i psihologije, sociologije i drugih znanosti.
Premda čest u svakodnevnoj uporabi, sam pojam krajolik, zajedno sa svojim inačicama krajobrazom i pejzažom, višeznačan je i semantički iznimno plodan pojam. Ovisno o kontekstima i rakursima, pojedina se inačica različito razumijeva i rabi u različitim područjima umjetnosti i znanosti. Tako ga, primjerice, nalazimo kao pejzažno slikarstvo i pejzažno oblikovanje u likovnim umjetnostima, pejzažnu liriku u književnosti, sveprisutni jezični krajolik te glazbeni krajolik u glazbenoj umjetnosti. U geografiji, arhitekturi i urbanizmu rabe se pojmovi urbani i ruralni te prirodni i kulturni pejzaž (ili krajolik), u agronomiji i prirodnim znanostima govori se o krajobraznoj arhitekturi te značajnome krajobrazu kao obliku zaštićenoga područja. Termini kulturni, povijesni i arheološki krajolik najčešće se rabe u kontekstu zaštite kulturne baštine. Slijedom navedenoga, krajolik je čest pojam i u obrazovanju, i to na svim razinama – od predškolskoga do visokoškolskoga obrazovanja – s pretpostavljenim inačicama krajolik i krajobraz na nižim razinama.
Budući da dominantno označava otvorene prostore, krajolik je, uz okoliš, neizostavni koncept u suvremenome obrazovanju, u kojemu se izvođenje izvanučioničke nastave u prirodnim i kulturnim krajolicima potiče u svim nastavnim predmetima. Prednosti takve nastave očituju se u poboljšanome fizičkom i mentalnom zdravlju predškolaca, učenika i studenata, razvoju životno važnih kompetencija kao što su snalaženje u prirodnome i urbanome okolišu, kreativnost, znatiželja, tolerancija, želja za otkrivanjem i istraživačkim radom, socijalno povezivanje, potreba očuvanja i zaštite vlastite i tuđe prirodne i kulturne baštine te ljubav prema zavičaju i domovini.
S obzirom na širinu koncepta krajolik i njegovu primjenjivost u obrazovanju, pozivamo Vas na daljnje istraživanje i raspravu o naslovnoj temi, koje bi se moglo uklopiti u sljedeće ili druge slične teme:
- Koncept krajolika – definicija i teorijski okvir pojma, percepcija krajolika, krajolik u znanosti i umjetnosti, krajolik u odnosu na druge pojmove kao što su osjećaj mjesta, zavičaj, okoliš, vrste krajolika
- Zaštita krajolika – pravna osnova, kulturni krajolik i baština, zaštićena prirodna baština, primjeri zaštite krajolika
- Kultura, povijest i krajolik – književna reprezentacija krajolika, umjetnička interpretacija krajolika, povijesni krajolik, arheologija krajolika i okoliša
- Višejezičnost i jezični krajolik – komunikacija i višejezičnost u digitalnome okruženju, jezični krajolik u kontekstu globalizacije, jezični identitet prostora, semantička slojevitost pojma landscape, toponimi u krajoliku
- Suodnos čovjeka i krajolika – međudjelovanje ljudi i prirode u oblikovanju krajolika, djelovanje okoline na ponašanje pojedinca i skupina
- Krajolik u nastavi i obrazovanju – krajolik u kurikulumu i školskim udžbenicima, učeničko i studentsko poimanje krajolika, ekološko obrazovanje i volontiranje
- Krajolik u izvanučioničkoj nastavi – iskustva u održavanju nastave u prirodnome i kulturnome krajoliku zavičaja, krajolik u izvannastavnim aktivnostima.
Jezici konferencije su hrvatski i engleski.
Radni dio konferencije 22. svibnja 2026. održat će se na Odjelu za nastavničke studije u Gospiću. Drugi dan konferencije 23. svibnja 2026. predviđen je izlet u gospićku okolicu.
Sudionici skupa dobit će službenu potvrdnicu o sudjelovanju na konferenciji.
Izlaganja s konferencije sudionici će u obliku radova moći objaviti u zborniku radova sa skupa. Svi pristigli radovi proći će postupak dvostruke slijepe recenzije. Objavljeni radovi trebat će ostvariti dvije pozitivne recenzije.
Sve dodatne informacije mogu se dobiti e-poštom: dani-sas@unizd.hr.
U očekivanju Vašega odaziva našoj konferenciji, srdačno Vas pozdravljamo!
doc. dr. sc. Ivana Crljenko
Predsjednica Programskoga odbora
doc. dr. sc. Dodi Malada
Predsjednica Organizacijskoga odbora