Keynote
Dr. sc. Štefka Batinić
Rođena je 1961. godine. Diplomirala pedagogiju 1988. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2014. doktorirala s temom „Povijesni razvoj i recepcija reformne pedagogije u Hrvatskoj“. Od 1994. radi u Hrvatskome školskom muzeju, a od 2017. je ravnateljica Muzeja. Kao stipendistica Austrijskog kulturnog foruma boravila je dva mjeseca 1997. u Međunarodnom institutu za dječju i omladinsku književnost i istraživanje čitanja u Beču. Vanjska je suradnica na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu (od 2007. do 2016.) te na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Područja njezina znanstvenog interesa su povijest pedagogije i školstva te povijest djetinjstva. Glavna je urednica Anala za povijest odgoja. Samostalno i u koautorstvu priredila je pet studijskih izložaba s katalozima, aktivno sudjelovala na konferencijama u zemlji i inozemstvu te objavila više znanstvenih i stručnih radova. U koautorstvu s Berislavom Majhutom objavila je znanstvenu monografiju Hrvatska slikovnica do 1945. (2017).
Doc. dr. sc. Jerneja Herzog
Doktorica je pedagoških znanosti i od 2008. zaposlena je na Odsjeku za likovnu umjetnost Pedagoškog fakulteta Sveučilišta u Mariboru, na početku kao asistentica za specijalnu didaktiku likovne umjetnosti a od 2015. je docentica za specijalnu didaktiku likovne umjetnosti. Autorica je 19 izvornih i 5 preglednih znanstvenih radova. Prezentirala je 21 znanstveni rad na međunarodnim konferencijama, autorica je ili suautorica 18 samostalnih poglavlja u znanstvenih monografijama te autorica i suautorica 2 znanstvene monografije. Imala je više od 80 izlaganja na stranim fakultetima (Pädagogische Hochschule Wien, Austria, Pädagogische Hochschule Kärnten Viktor Frankl Hochschule, Klagenfurt, Austria, Hogeschool – Universiteit Brussel, Belgium, Pomeranian University in Slupsk, Bohaterów Westerplatte, Poland, Estonian Academy of Arts, Tallinn, Estonia, Evangelista Purkyně University, Faculty of Education, Ústí nad Labem, Czeck Republik, Artesis Plantjin Hogeschool Antwerpen, Belgium, Stenden Hogeschool Leeuvarden, Meppel, Netherlands, Charles University in Prague, Faculty of Education, Prague, Czeck Republik, Katholieke Universiteit Leuven, Leuven, Belgium, Centre for Excellence in Learning and Teaching University of Derby, United Kingdom, Facultad de Ciencias de la Educacioni, Universidad de Granada, Spain). U akademskoj godini 2016-17 bila je gostujuća profesorica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autorica je nacionalnih projekata Praktično manipulativne metode pri razvijanju taktilnega gradiva za slepe in slabovidne v LUM, Dotaktni se umetnosti DUM, TACTUS koji su sofinancirani iz Evropskog socijalnog sklada.
Za svoj znanstveni i pedagoški rad u akademskoj godini 2017./2018. dobila je rektorsku nagradu Sveučilišta u Mariboru.
Od 2011. tehnička je urednica Revije za elementarno izobraževanje.
Teme njezinog istraživanja su suvremena likovna didaktika u osnovnim i srednjim školama, likovna kreativnost djece na elementarnom području obrazovanja, kroskurikularno povezivanje u likovnoj umjetnosti, rad s darovitim djecom, istraživanje na području likovne kreativnosti i likovne aprecijacije, prilagodba vizualne umjetnosti slijepim i slabovidnim, taktilne slikovnice za slijepe i slabovidne, muzejska pedagogija.
Prof. dr. sc. Ante Bežen
Redoviti je profesor Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u miru.
Rođen je 28. travnja 1945. u Gospiću i tu je završio osnovnu školu, gimnaziju i pedagošku akademiju, a potom na Filozofskom fakultetu u Zadru stekao diplomu profesora hrvatskoga jezika i pedagogije. Magistrirao je i doktorirao iz područja filologije, metodika hrvatskoga jezika, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Radio je kao nastavnik na pedagoškoj akademiji, osnovnoj i srednjoj školi u Gospiću i Zagrebu, a od 1972. je glavni i odgovorni urednik i direktor «Školskih novina» i potom tajnik Republičkog SIZ-a osnovnog obrazovanja Hrvatske. Nakon osnivanja Republike Hrvatske dužnosnik je Ministarstva kulture i prosvjete. God. 1997. prelazi u Učiteljsku akademiju Sveučilišta u Zagrebu kao voditelj kolegija Metodika hrvatskoga jezika i srodnih kolegija. Umirovljen je 2014. god. u zvanju redovitog profesora.
Najvažnije su njegove stručne knjige Metodika – znanost o poučavanju nastavnog predmeta (2008) i Znanstveni sustav metodike književnog odgoja i obrazovanja i, u suautorstvu, Osnove didaktike, Hrvatska nastava u inozemstvu, Što, kako, zašto u poučavanju hrvatskoga jezika? i Početno pisanje na hrvatskom jeziku. Autor je šesnaest udžbenika za književnost i medijsku kulturu u svih osam razreda osnovne škole (u suautorstvu), sedamdesetak znanstvenih i stručnih radova, tridesetak radio i televizijskih emisija, urednik je u Hrvatskom bibliografskom leksikonu i drugim izdanjima, istraživač u više znanstvenih projekata.
Bio je pokretač i glavni urednik časopisa Metodika i Andragoškog glasnika, zamjenik je glavnog urednika Hrvatskoga časopisa za odgoj i obrazovanje, dužnosnik Akademije odgojno-obrazovnih znanosti Hrvatske, član Vijeća za hrvatski jezik pri Središnjem državnom uredu za Hrvatske izvan Hrvatske, član Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU, predsjednik Nadzornog odbora HPKZ-a i predsjednik Udruge autora udžbenika, a bio je i članom više drugih stručnih tijela.