Teme i sažeci plenarnih izlaganja

 

Prof. dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški
Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Izazovi obrazovanja u višeetničkim zajednicama: naučene lekcije i budući izazovi

Višeetničnost je obilježje zajednica u većini suvremenih društava pa je ključan izazov sustava javnog obrazovanja osigurati prijenos ne samo većinskih vrijednosti i kulturnih obrazaca nego jednaku mogućnost osigurati i za manjinske skupine. Pri tome se izazov ne odnosi samo na zadovoljavanje obrazovnih potreba nego i na očuvanje identitetskih potreba i interesa djece i njihovih roditelja. Različite zemlje, međutim, različito odgovaraju na ove izazove te pretaču u javne politike, pa i one obrazovne, različite strategije upravljanja (etničkim) različitostima. U odgovoru na izazov obrazovanja u višeetničkim zajednicama zagovaram interkulturnu perspektivu i stajalište prema kojem škola može ostvariti svoju obrazovnu i svoju odgojno-identitetsku funkciju ako se ostvarenje tih funkcija promatra sa stajališta ostvarenja djetetovih potreba i prava. Stoga obrazovanje i škola, poglavito kada je riječ o djeci pripadnicima manjina, treba omogućiti realizaciju dva temeljna dječja prava: pravo na obrazovanje (i) na materinskom jeziku te očuvanje vlastita kulturnog identiteta, ali i pravo na odrastanje u integriranoj sredini, odnosno mogućnost integriranja kulturnih vrednota naroda podrijetla i zemlje u kojoj dijete živi. Pod tim vidom u predavanju će se detaljnije govoriti o istraživanjima uloge škole u socijalnointegracijskim procesima djece i mladih u raznolikim višeetničkim zajednicama u Hrvatskoj, koje autorica sa svojim timom provodi posljednjih dvadesetak godina. Rezultati ovih istraživanja u različitim većinsko-manjinskim kontekstima i na različitim uzorcima pokazuju kako upravo škola može biti (prirodan) prostor socijalne integracije djece, ali i to da integracijska uloga škole kod nas nije dovoljno prepoznata, posebno ne u zajednicama koje se još uvijek oporavljaju od posljedica Domovinskog rata. U predavanju će se iznijeti i na rezultatima utemeljene preporuke o tome kako škola može bolje i učinkovitije odgovoriti na obrazovne, identitetske i integracijske potrebe djece i mladih, pripadnika i manjina i većine, u višeetničkim zajednicama.
Ključne riječi: obrazovanje, škola, identitet, obrazovanje pripadnika manjina, integracija

Professor Dinka Čorkalo Biruški, PhD
Department of Psychology, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb
Educational challenges in multi-ethnic communities: lessons learned and future challenges
Keynote lecture summary
As most communities in contemporary societies are multi-ethnic, the key challenge for public education systems is to not only ensure the transfer of majority values and cultural paradigms, but also to provide minority groups with the same opportunity. This includes meeting educational needs, as well as preserving the identity needs and interests of both children and their parents. However, different countries respond differently to these challenges and translate various strategies for managing (ethnic) differences into their public policies, including education policies. In response to the challenge of education in multi-ethnic communities, I propose an intercultural perspective and the view that schools can fulfil both their educational and identity-preserving roles if these are viewed from the perspective of fulfilling children’s needs and rights. Therefore, education and schools, especially when it comes to minority children, should enable children to fulfil two fundamental rights: the right to education (also) in their mother tongue and the preservation of their own cultural identity, as well as the right to grow up in an integrated environment and an opportunity to integrate the values of the child’s ethnic culture and the cultural values of the country in which the child lives. In that sense, the lecture will give a more detailed account of the research conducted by the author and her team over the last two decades on the role of school in social integration processes of children and young people in various multi-ethnic communities in Croatia. The results of this research in different majority-minority contexts and on different samples show that the school can serve as a (natural) space for the social integration of children, but also that the integrating role of the school is not sufficiently recognized in Croatia, especially not in communities still recovering from the consequences of the Homeland War. The lecture will also present evidence-based recommendations on how the school can more efficiently respond to the educational, identity and integration needs of children and young people, both minority and majority members, in multi-ethnic communities.
Keywords: education, school, identity, minority education, integration

 

Prof. dr. sc. Borna Fuerst-Bjeliš
Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
Geografski odsjek
Marulićev trg 19
Zagreb
bornafb@geog.pmf.unizg.hr

Regionalni identiteti kao baština

Kao nasljeđe koje nosimo iz naše bliže ili dalje prošlosti regionalni identiteti dio su naše ukupne baštine, kao svakog pojedinca, naroda ili države. Baština se najkraće definira kao naslijeđeno materijalno ili nematerijalno dobro. Regionalni identiteti, kao prostorni identiteti, rezultanta su naše povijesne interakcije s prostorom, zajedničkog načina života i organizacije u tom prostoru, posebnih odnosa s okolišem i drugim zajednicama s kojima živimo i stvaramo složene odnose, koji su specifični, nama jedinstveni i različiti od drugih. Svjesnost o jedinstvenosti i različitosti tijekom dugovremena procesa teritorijalizacije oblikuje prostorne (regionalne) koncepte i identitete. One kojima se (samo)identificiramo. Prostorni identitet jedan je od više komponenata našeg složenog identiteta. Prikazat će se primjeri različitih kontinuiteta regionalnih pojmova, kako prostornih tako i horonimskih kontinuiteta, kao i detaljnija analiza pojedinih regionalnih pojmova/identiteta u hrvatskom povijesnom pograničnom području na temelju istraživanja toponimijskog i simboličnog sadržaja povijesnih karata. Primjeri se konkretno odnose na povijesne regije Morlakiju, Malu Vlašku i Tursku Hrvatsku, koje su postojale kao regionalni koncepti i identiteti u određenom povijesnom i sociokulturnom „trenutku“ koji ih je stvorio, a s vremenom su prošle različite procese disolucije i translacije.
Ključne riječi: baština, regija, regionalni identitet, povijesne karte, pogranično područje.

Regional identities as heritage

As a legacy we carry from our recent or distant past, regional identities are part of our overall heritage, for any individual, nation or state. Heritage is most briefly defined as an inherited tangible or intangible good. Regional identities, as spatial identities, are the result of our historical interaction with space, the common lifestyle and organization, special interactions with the environment and other communities with which we live and create complex relationships that are specific, unique to us and different from others. Awareness of uniqueness and diversity through a long-term process of territorialization shapes spatial (regional) concepts and identities. The ones we (self)identify with. Spatial identity is one of several components of our complex identity. Examples of different continuities of regional concepts, both spatial and horonymic, as well as a more detailed analysis of particular regional concepts/identities in the Croatian historical borderlands, based on the research of toponymic and symbolic content of historical maps, will be presented. Examples relate specifically to the historical regions of Morlachia, Wallachia Minor and Turkish Croatia, which existed as regional concepts and identities at a certain historical and socio-cultural “moment” that created them, and over time went through various processes of dissolution and translation.
Keywords: heritage, region, regional identity, historical maps, border area