Nova promišljanja o djetinjstvu

 

Međunarodna znanstveno-umjetnička konferencija

Nova promišljanja o djetinjstvu

Zadar, 24 – 26. rujna 2020.

sveuciliste-logo-RGB-1

Vodeći se postavkama suvremene znanosti koja opravdava znanstveni dijalog različitih
znanstvenih područja i polja u svrhu potpunijega pristupa određenom znanstvenom problemu, Konferencija je zamišljena kao interdisciplinaran znanstveni dijalog sudionika u kojemu bi se iz različitih znanstvenih, umjetničkih i metodoloških perspektiva promišljalo o djetinjstvu.
Postmodernistička promjena znanstvene paradigme u pristupu djetetu i djetinjstvu koja se
temelji na promjeni slike djeteta i djetinjstva – od pasivnog prema aktivnom članu društvene
zajednice; od djetinjstva kao razvojne faze do poimanja djetinjstva kao društvenoga
konstrukta – snažno se odrazila na društvene i humanističke znanosti te dovela do potrebe
aktivnoga promišljanja o djetetu i djetinjstvu. U postmodernističkom znanstvenom višeglasju, opravdano je govoriti o konceptima djetinjstva koji se strukturiraju u različitim znanstvenim diskursima, što potvrđuju istraživači i znanstvenici brojnih disciplina koji se u novije vrijeme okupljaju oko nove paradigme studija djetinjstva.

Polazeći od ovih postavki konferencija će biti usmjerena na sljedeće opće teme:

- institucijski kontekst suvremenog djetinjstva

- obiteljski kontekst suvremenog djetinjstva

- kultura djetinjstva danas

- nove pismenosti – izazovi današnjice

SKUP5

Umjetnički program – izložba na temu „Nova promišljanja o djetinjstvu“

Prijedlog koncepcije izložbe proizlazi od promišljanja i interesa mnogih umjetnika spram fenomena dječjeg likovnog stvaralaštva  koji je primjetljiv u pojavi moderne umjetnosti. Taj je interes paralelan s promjenom paradigme djeteta i djetinjstva u svojevrsnom ponovnom „otkriću“  djeteta u kontekstu modernog društva i njegova konstituiranja, ali i u zaokretu od zapreka akademizma koju su učinili mnogi umjetnici u pokušaju stvaranja novih puteva likovne umjetnosti.  Poznata je Picassova izjava koju je izrekao u posjetu jednoj izložbi dječjih radova:“ Kada sam bio u njihovoj dobi crtao sam kao Rafael, ali mi je trebao cijeli život naučiti  crtati kao oni.“ S druge strane, umjetnici poput Paula Kleea, Juana Miroa ili Jean Dubuffeta direktno se referiraju ili asimiliraju u svoja djela karakteristične elemente  estetike dječjeg likovnog stvaralaštva.  Klee će tako 1920. naslikati sliku „Bez naziva (Grad šatora u planini) „ koja je kopija likovnog rada njegovog dvanaestogodišnjega sina Felixa. Ti najpoznatiji primjeri uz još mnoge ukazuju na veliku ulogu likovnog stvaralaštva djece u razvoju moderne umjetnosti na što se osvrće američki povjesničar umjetnosti Jonathan Finberg u knjizi „Otkriće umjetnosti djeteta: Eseji o djetinjstvu, primitivizmu i modernizmu“.

Uz Picassa koji  svojom izjavom ne samo što afirmira dječju likovnost, nego problematizira stvaralačku slobodu koja počesto nestane tijekom sustav akademskog obrazovanja, slično tomu Paul Klee  1902. godine netom što je završio njegov studij umjetnosti  govori u jednom pismu kako je pronašavši svoje crteže iz djetinjstva te konstatirao kako je slobodnije stvarao dajući tom događaju veliko značenje.

Pozivajući se na ove navedene slučajeve,  projektom se želi potaknuti umjetnike nastavnike na umjetničko istraživanje vlastitoga ranog stvaralaštva pitanjem: Kako se umjetnik može susresti sa samim sobom u svojim ranim radovima? Želja je organizatora potaknuti umjetnike nastavnike na istraživanje osobnog doživljaja vlastitoga ranog stvaralaštva jednim djelom ili djelima – do tri – po njihovu izboru koje mogu reinterpretirati u istom ili u nekom drugom mediju u kojem je izvorno djelo nastalo. Izložba je dio programa znanstveno-umjetničkog skupa „Nova promišljanja o djetinjstvu“, a bit će prezentirana na skupnoj izložbi u galerijskom prostoru u Zadru. Uz rad (radove) potrebno je prilikom slanja priložiti rad ili fotografiju rada na koji se umjetnik referira.

Projektom se izložbe koja je dio programa znanstveno-umjetničkog skupa „Nova promišljanja o  djetinjstvu“ želi odgovoriti na pitanja: Kako umjetnik može biti kao dijete? Kako se umjetnik može susresti sa samim sobom u svojim radovima iz djetinjstva? Postoji li način da se taj susret reinterpretira u umjetničkom djelu? Prilikom slanja radova priložiti izvorni rad ili njegovu fotografiju.

Za izlaganje se može prijaviti do 1. lipnja 2020., a opremljene radove treba dostaviti do 1. rujna 2020. na adresu:

Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

Sveučilišta u Zadru

Franje Tuđmana 24i

23 000 Zadar